Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz hr-HR marijan.erceg@hzjz.hr (Marijan Erceg) hcjz@hzjz.hr (Tehnička pomoć) Uto, 12 Sij 2021 13:12:19 +0100 OJS 3.2.1.4 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 Uvodnik https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2449 <p>U ovom broju možete naći članak posvećen sestrinskoj dokumentaciji. Medicinske sestre najbrojniji su korisnici informacijskih sustava u zdravstvu koji koriste informacije u skrbi o pacijentima stoga je važno razvijati kvalitetna rješenja u okviru postojećeg informacijskog sustava zdravstva. S obzirom da elektronička dokumentacija oduzima manje vremena od papirnate, medicinska sestra se može više posvetiti njezi pacijenta. Autorica komentira prepreke zbog kojih informatizacija još nije u potpunosti zaživjela, a to je kadar koji provodi smislenu informatizaciju u zdravstvenom sustavu. Zaključno ističe kako korištenje računala ne bi trebala biti opcija, nego potreba kako bi se ostvarili ciljevi u zdravstvenoj njezi jer razvoj tehnologije pospješuje profesionalni razvoj medicinskih sestara.</p><p>U radu o okolišnim uvjetima i primarnoh ovarijskoj disfunkciji dat je prikaz uzroka i istaknuta potreba istraživanja ovog problema.</p><p>U radu koji prezentira rezultate faktorske analize COVID19 protuepidemijskih mjera uspoređene su razlike koje su uočene između zemalja dalekog istoka i zemalja zapada. Zaključno autor ističe da značajne varijable kod objašnjenja različitosti rezultata u borbi protiv bolesti između Istoka i Zapada mogu biti i kultura, te iskustvo u borbi protiv zarazenih bolesti, osobito prethodnih epidemija respiratornih infekcija u zadnja dva desetljeća (SARS, MERS), pa je i to još jedna hipoteza za buduća istraživanja.</p><p>U radu o „imunološkim putovnicama“ autor raspravlja o namjerama uvođenje imunoloških putovnica koje bi omogućile popuštanje epidemiološke mjere bez povećanja prijenos SARS-CoV-2 virusa. Imunološke putovnice bi služile kao potvrda o imunosti pojedinca na SARS-CoV-2 virus. Autor posječa da trenutno ne postoje dokazi koji bi govorili u prilog tomu da prisutnost protutijela na SARS-CoV-2 virus pruža imunost na ponovnu infekciju SARS-CoV-2 virusom. S obzirom na manjak dokaza, autor predlaže da imunološke putovnice ne bi trebalo razmatrati kao mjeru sve dok ne dobijemo čvrste znanstvene dokaze koji bi podupirali njeno uvođenje.</p> Uredništvo HČJZ Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2449 Uto, 12 Sij 2021 00:00:00 +0100 Sestrinska dokumentacija u Jednodnevnoj dječjoj kirurgiji https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2435 <p>Jednodnevna kirurgija može se definirati kao prijem odabranih bolesnika s planiranim kirurškim zahvatima koji se isti dan vraćaju kući, uz minimalnu bolničku opservaciju u trajanju od četiri sata (1). Jednodnevna dječja kirurgija je kompleksan multifaktorijalni koncept koji uključuje institucijske, organizacijske, medicinske, ekonomske i kvalitativne preduvjete.</p><p>Početak rada jednodnevne dječje kirurgije temelji se na Hrvatskim smjernicama za jednodnevnu dječju kirurgiju. (2) Medicinska sestra edukacijom principa rada u jednodnevnoj kirurgiji usavršava svoj pristup pacijentu i uz rad i edukaciju pomoću smjernica zadovoljava kriterije jednodnevne kirurgije.</p><p>Jedan od vrlo važnih koraka u zbrinjavanju pacijenta kroz jednodnevnu kirurgiju svakako je dokumentiranje. Specifične dokumentacije za Jednodnevnu kirurgiju u Republici Hrvatskoj još nema, odnosno nije standardizirana niti prilagođena za rad u jednodnevnoj kirurgiji pa svaka bolnica u kojoj se zbrinjavaju pacijenti putem jednodnevne kirurgije ima svaka za sebe svoju dokumentaciju, prilagođenu dobi pacijenata i vrstama zahvata. Važno je da sestrinska dokumentacija prati Smjernice jednodnevne kirurgije.</p><p>Vođenje sestrinske dokumentacije zakonska je obaveza medicinskih sestara. Kako interna dokumentacija Jednodnevne kirurgije nije zakonski regulirana hitno je potrebno izraditi istu. Potrebno je oformiti radnu grupu u Komori koja bi sastavila adekvatnu sestrinsku dokumentaciju za jednodnevnu dječju kirurgiju.</p><p> </p><p> </p><p> </p> Marta Bačurin Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2435 Uto, 12 Sij 2021 00:00:00 +0100 Okolišni uzroci primarne ovarijske insuficijencije https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2442 <p>Primarna ovarijska insuficijencija (POI) je medicinska i biološka dijagnoza postavljena kod mlađih žena, koja mijenja njihovu kvalitetu života i plodnost.</p><p>Prijavljeni su genetski, jatrogeni, imunološki, metabolički i infektivni uzroci.</p><p>Onečišćenje zraka ima negativni utjecaj na gametogenezu muškaraca i žena. Ovi utjecaji utječu na broj gameta, ali i na kvalitetu na genetskoj i epigenetskoj razini. Također utječu i na razvoj embrija.</p><p>Okolišni zagađivači mogu utjecati na funkciju jajnika na tri načina koji mogu biti istovremeno prisutni:</p><ul><li>endokrina disrupcija, indukcija oksidativnog stresa i epigenetske modifikacije,</li><li>endocrine disrupting chemicals (EDCs): ECDs su definirani kao „egzogena kemikalija'' ili kombinacija kemikalija koje utječu na bilo koji način na djelovanje hormona,</li><li>indukcija oksidativnog stresa se događa kada su preopterećeni stanični mehanizmi koji reguliraju razinu reaktivnih oblika kisika (reactive oxygen species (ROS)) i javlja se poremećaj ravnoteže ROS-a.</li></ul><p>Epigenetske modifikacije u DNA metilaciji mijenjaju funkciju jajnika i ako su te promjene stabilne promovirati će transgeneracijsko nasljeđivanje promijenjene funkcije jajnika.</p><p>Metode liječenja su: nadomjesna hormonska terapija, kontracepcija, očuvanje plodnosti, skrining i psihološka potpora.</p><p>Korištene baze podataka u radu: PubMed, Pub Chem, The Comparative Toxicogenomics Database i Google Scholar.</p>Republika Hrvatska treba se uključiti u praćenje specifičnih javnozdravstvenih reproduktivnih indikatora. Miodrag Beneš Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2442 Uto, 12 Sij 2021 00:00:00 +0100 Faktorska analiza Covid-19 epidemioloških mjera https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2448 <p>Pandemija COVID-19 bolesti izazvane novim koronavirusom SARS-CoV-2 vrlo snažno je uzdrmala cijeli svijet i izazvala velike probleme u zdravstvenom, društvenom i ekonomskom pogledu. Rezultati borbe protiv ove bolesti bitno su različiti prema državama i regijama, pa je vrlo teško detektirati pravilnosti u podacima koje bi pomogle pri zaključivanju koje su mjere učinkovite za suzbijanje ove ili slične respiratorne infekcije. Cilj ovog istraživanja je provođenje dimenzionalne redukcije 12 različitih epidemioloških mjera poduzetih u 179 različitih država u 2020. godini u svrhu otkrivanja potencijalnih latentnih varijabli u tom skupu mjera. Korištena je metoda faktorske analize (PCA, EFA, CFA). Rezultati faktorske analize pokazuju da među ispitanim epidemiološkim mjerama postoje latentne varijable, odnosno čimbenici koje su imenovane kao Factor1 = 'Lockdown', Factor2 = 'Azijska Strategija', Factor3 = 'Rani Odgovor'. U daljnjim istraživanjima potrebno je testirati hipotezu da li otkrivena struktura epidemioloških mjera ujedno znači da su iste grupirane po kronološkom redoslijedu primjene i da njihov redoslijed i način primjene ujedno nudi i optimalnu efikasnost u borbi protiv COVID-19 infekcije. S obzirom na grupiranje mjera u navedene latentne varijable, postavlja se pitanje jesu li neke zemlje značajno uspješnije u suzbijanju bolesti zbog toga što su odlučno i na vrijeme poduzele Factor3 ('Rani Odgovor'), zatim Factor2 ('Azijska strategija') kako bi se izbjegao Factor1 ('Lockdown'), do kojeg možda dolazi ponajviše zbog lošeg provođenja ili neprovođenja Factora3 i Factora2.</p> MARIO MANDUŠIĆ Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2448 Uto, 12 Sij 2021 00:00:00 +0100 Plan istraživanja utjecaja uvođenja standardnog operativnog postupka u kliničku praksu rodilišta na određeni klinički ishod https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2440 <p>Bol i oštećenje bradavica prilikom dojenja (tzv. ragade) povezani su sa ranim prestankom dojenja te pojavom postporođajne depresije. Bol i ragade su često smatrane integralnim dijelom dojenja i neminovnošću, no istraživanja pokazuju da se pravovremenom intervencijom medicinskog osoblja oni mogu spriječiti. Pravovremena intervencija lakša je uz unaprijed definirane standardne operativne postupke čije uvođenje u kliničku praksu dokazano poboljšava kliničke ishode. Ovaj rad prikazuje plan istraživanja kojem je cilj utvrditi učinkovitost uvođenja standardnog operativnog postupka u smanjenju broja ragada u cilju prevencije ranog prestanka dojenja.</p> Jelena Dimnjaković, Tamara Poljičanin, Bisreka Matok Glavaš, Sonja Kočiš čovran Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2440 Uto, 12 Sij 2021 00:00:00 +0100 Imunološke putovnice https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2438 <p><strong> </strong>Države diljem svijeta su zatvorile svoje granice i uvele epidemiološke mjere da bi spriječile širenje SARS-CoV-2 virusa što je imalo veliki utjecaj na svakodnevni život građana, slobodu kretanja, ekonomiju i funkcioniranje društva. Neke zemlje razmatraju uvođenje imunoloških putovnica kao način da popuste poduzete epidemiološke mjere bez da povećaju prijenos SARS-CoV-2 virusa. Imunološke putovnice bi služile kao potvrda o imunosti pojedinca na SARS-CoV-2 virus. Pretpostavka iza imunoloških putovnica je da se nakon infekcije SARS-CoV-2 virusom razvijaju protutijela koja štite od ponovne infekcije SARS-CoV-2 virusom. No, trenutno ne postoje dokazi koji bi govorili u prilog tomu da prisutnost protutijela na SARS-CoV-2 virus pruža imunost na ponovnu infekciju SARS-CoV-2 virusom, koja razina protutijela je potrebna za zaštitu od ponovne infekcije ni koliko dugo takva imunost traje. S obzirom manjak dokaza, imunološke putovnice ne bi trebali razmatrati kao mjeru sve dok ne dobijemo čvrste znanstvene dokaze koji bi podupirali njeno uvođenje, a i tada bi trebalo odvagati benefite koje donosi i potencijalne društvene probleme koje podjela stanovništva na stanovništvo sa razvijenim protutijelima i stanovništvo bez razvijenih protutijela može donijeti.</p> Jakov Vuković Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2438 Uto, 12 Sij 2021 00:00:00 +0100 Mentalno zdravlje djece i adolescenata: prevalencija i specifičnosti mentalnih poremećaja https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2437 <p>Podatci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako 10 do 20% djece do osamnaeste godine ima neki poremećaj mentalnog zdravlja te da se u razdoblju djetinjstva i adolescencije razvije oko 50% psihijatrijskih bolesti.</p><p><strong>Cilj</strong>: U ovom radu cilj je bio utvrditi najčešće mentalne poremećaje i specifične teškoće kod djece i adolescenata sa svrhom planiranja preventivnih mjera.</p><p><strong>Metoda</strong>: Retrospektivno istraživanje je provedeno pregledom kartona pacijenata na uzorku od 104 ispitanika (N=48 ženskog, N=56 muškog spola). Sudionici su djeca i adolescenti od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole s područja Karlovačke županije koji su u razdoblju od tri godine sudjelovali u dijagnostičkom postupku u Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije.</p><p><strong>Rezultati</strong>: Najzastupljeniji mentalni poremećaji kod djece i mladih su poremećaj pažnje s/bez hiperaktivnosti (ADHD/ADD) (52,9%) i anksiozni poremećaji (33,7%). Kod djece osnovnoškolskog uzrasta najzastupljeniji je ADHD/ADD (82,1%), dok su među srednjoškolcima najčešći anksiozni poremećaji (52,1%). Uočene su teškoće prepoznavanja i izražavanja emocija (88,5%), poteškoće u učenju (57,7%), loša slika o sebi (56,7%), obiteljski problemi (51,9%), problemi u ponašanju (51,0%) i pretjerano korištenje interneta/digitalnih medija (39,4%).</p><p><strong>Zaključak</strong>: Rezultati pokazuju slične trendove svjetskim nalazima što nas upućuje na nužnost jačanja mjera preventivnih aktivnosti i ranog prepoznavanja koje bi poglavito bile usmjerene na stručne suradnike u školama i dječjim vrtićima.</p> Valentina Ričković Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2437 Sri, 13 Sij 2021 00:00:00 +0100 STAVOVI STARIJIH OSOBA PREMA CIJEPLJENJU PROTIV GRIPE https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2443 <p><em>Cilj</em>: Cilj ovog rada je ispitati stavove osoba starijih od 65 godina o cijepljenju protiv gripe, te utvrditi moguće razlike u stavovima između spolova, mjestu stanovanja (grad/selo) te među osobama s različitim stupnjem obrazovanja. <em>Ispitanici i metode</em>: Ispitivanje je obuhvatilo 150 osoba starijih od 65 godina na području koje pokriva Dom zdravlja Vinkovci. Primijenjen je anketni upitnik. Značajnost je izračunata pomoću <em>χ</em><sup>2</sup> testa, uz razinu značajnosti p &lt; 0,05.</p><p><em>Rezultati</em>: Ispitano je ukupno 92 ženske i 58 muških osoba. Prosječna životna dob ispitanika je 76,9 godina. Rezultati provedenog istraživanja nisu pokazala statistički značajne razlike u redovitosti cijepljenja s obzirom na spol (<em>χ</em><sup>2</sup> = 0,093, p = 0,7603), kao ni u pogledu stavova o cijepljenju u budućnosti (<em>χ</em><sup>2</sup> = 0,558 te p =0,4550). Mjesto stanovanja također nije kategorija koja pokazuje statistički značajne razlike u trenutnom stavu o cijepljenju (<em>χ</em><sup>2</sup> = 1,317, p = 0,2511), kao ni cijepljenju u budućnosti (<em>χ</em><sup>2</sup> = 2,225, p = 0,1357). Isto tako, ne postoje značajne razlike u stavovima među osobama s različitim stupnjem obrazovanja (<em>χ</em><sup>2</sup> =2,412, p = 0,2993), a isto vrijedi i za cijepljenje ubuduće (<em>χ</em><sup>2</sup> =3,47, p = 0,1764). <em>Zaključak</em>: Više od polovice ispitanika ne cijepi se redovno svake godine, osim toga velika većina ispitanih ne želi se cijepiti ni ubuduće iz različitih razloga. Potrebno je potaknuti i educirati osobe starije od 65 godina o važnosti prevencije gripe i njezinih komplikacija.</p> DARKO ROPAC, Hermina Fridl, Ina Stašević Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2443 Sri, 13 Sij 2021 00:00:00 +0100 Koliko medicinske sestre/tehničari participiraju osobnog zdravlja u vrijeme korona krize https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2445 <p>Svi znamo da je zdravlje stanje potpunog i psihičkog i fizičkog i socijalnog blagostanja, prema definiciji SZO. Liječnici i medicinske sestre koji sudjeluju u liječenju i zdravstvenoj njezi pozitivnih i suspektno pozitivnih pacijenata na koronavirus u vrijeme epidemije izravno su suočeni s brojnim problemima koji proizlaze iz različitih asimetričnih pogleda i djelovanja koji su rezultat krizne situacije i povećane količine stresora na radnom mjestu u trenutnoj situaciji. Na koji način se oduprijeti takvim problemima i/ili ih riješiti nažalost je u domeni osobe koja ih doživljava. Psiho-fizičko zdravlje iste vrlo je važan čimbenik u rješavanju kompleksnih situacija i problema s kojima se ista suočava ne uzimajući u obzir sposobnost i kompetencije. Iz samoprocjene medicinskih sestara/tehničara vidimo koliko je ono narušeno i koliko ga dodatni stres ugrožava.</p> Gordana Šantek-Zlatar, Marina Friščić Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2445 Sri, 13 Sij 2021 00:00:00 +0100 Uloga medicinske sestre u liječenju kronično kritično oboljelih https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2439 <p>Karakteristika rada u jedinici intenzivnog liječenja danas je vezana uz najveće medicinske resurse, najvišu razinu pružanja medicinske skrbi bolesniku te visok stupanj multidisciplinarnog pristupa dostupan u svakom trenutku. Skrb medicinske sestre/tehničara za kronično kritično oboljelog bolesnika počinje prije prijema u jedinicu intenzivnog liječenja. Organizacija osoblja, prostora i okoline za prijem bolesnika kao i pribora potrebnog za početno zbrinjavanje vežu se direktno uz početak skrbi iako bolesnik još fizički nije tu. Transport bolesnika, smještaj i inicijalne intervencije uz uvid u njegovo zdravstveno stanje ono je što slijedi. Medicinska sestra/tehničar svakodnevno i trajno bolesniku pristupa holistički, zadovoljavajući sve njegove potrebe. Mora poznavati brojne protokole rada u jedinici intenzivnog liječenja, sve aparate kojima se susreće u svakodnevnom radu te o svim aktualnim promjenama izvještavati vodeće liječnike. Uz provođenje zdravstvene njege, aseptične pristupe ubodnim mjestima i aktualnim ranama, prevenira tjelesna oštećenja nastala dugotrajnim ležanjem. Uloga u skrbi također se veže uz nadzore u funkcioniranju tjelesnih sustava (respiratorni, kardiovaskularni, metabolički, gastrointestinalni, urinarni, središnji živčani sustav) te neposrednom pružanju psihološke potpore bolesniku i obitelji.</p><p> </p> Kristian Civka, Tamara Bošnjak, Adriano Friganović Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2439 Sri, 13 Sij 2021 00:00:00 +0100 Plan procjepljivanja protiv Covid 19 u zemljama Europske unije/Europske ekonomske asocijacije https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2451 <p>Pandemija uzrokovana pojavom novog korona virusa Covid‑19 od početka 2020. godine potpuno je okupirala zdravstvene sustave svih država svijeta. Osobitost i različitost očitovanja bolesti, te letalitet za kojeg se već od početka procjenjivalo da je veći od onog kojeg je uzrokovao novi tip virusa gripe (H1N1, 2009.), pokrenuo je veliku podršku razvoju cjepiva u što kraćem roku, te istraživanja potencijalnih lijekova i terapijskih postupnika kako bi se što učinkovitije obuzdala pandemija. Istodobno je, s obzirom na mjere, koje su primjenjivane s ciljem smanjenja pobola, posljedične smrtnosti ali i odterećenja zdravstvenog sustava, diljem svijeta ozbiljno ugroženo financijsko funkcioniranje država te opstanak onih koji ne mogu raditi. Sada, kad je počela raspodjela i davanje prvih količina cjepiva, nužno je osigurati dobru organizaciju masovnog cijepljenja kako kadrovski, tako opremom i alatima nadzora nad procesom i postupcima. Ujedno je nužno osigurati kratko dodatno usvajanje vještina vezano uz prijevoz, pripremu i davanje relativno zahtjevnijeg Pfizerovog cjepiva, kako bi, u slučaju bržeg priljeva velikih količina cjepiva, se moglo u što kraćem roku procijepiti stanovništvo. Cilj procjepljivanja je u što kraćem roku postići visok postotak imunih osoba (trebalo bi to postići globalno) kako bi učinak cijepljenja bio potpun na zaustavljanje pandemije. Ovo je od osobite važnosti jer još nije moguće imati pouzdane podatke o trajanju imuniteta s obzirom da bolest postoji tek malo više od godinu dana (prirodno stečena imunost), a cjepiva tek nešto više od mjesec dana, odnosno u pokusnoj skupini nekoliko mjeseci. Zbog potrebe za organizacijom i osiguranjem kvalitetnog postupanja u državama EU/EEA, napravljena je analiza priprema planova i drugih bitnih komponenti organizacije cijepljenja protiv Covid-19, te je to objedinjeno u tehničkom dokumentu kojeg je objavio Europski centar za kontrolu bolesti. Cilj ovog rada je prikazati kratak pregled aktivnosti koje su nužne prije i tijekom procjepljivanja protiv Covid-19 kako bi se osiguralo uspješno obuzdavanje pandemije te okvirno procijeniti dostatnost osoblja za procjepljivanje.</p> Nataša Antoljak Copyright (c) 2021 Hrvatski časopis za javno zdravstvo https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/2451 Sri, 20 Sij 2021 00:00:00 +0100