O novom udžbeniku „Epidemiologija“

Autor(i)

  • Ariana Vorko-Jović Š kola narodnog zdravlja „Andrija Š tampar“, Medicinski fakultet Sveucilišta u Zagrebu
  • Ivana Kolčić

Ključne riječi:

epidemiologija, udžbenik

Sažetak

U travnju ove godine izdana je i treca knjiga iz epidemiologije nakon što su 2010. godinepublicirane „Epidemiologija kronicnih nezaraznih bolesti“ i „Epidemiologija zaraznih bolesti“.U ovom udžbeniku pod naslovom „Epidemiologija“pretežno su zastupljene metodeznanstvenog istraživanja, koje u svojem radu ne koriste samo epidemiolozi i lijecnici drugihspecijalizacija, nego i mnogi drugi strucnjaci iz biomedicine (farmaceuti, stomatolozi,veterinari), a i ne medicinski strucnjaci (kemicari, fizicari, biolozi, psiholozi, sociolozi i dr.).Stoga ce ovaj udžbenik biti od koristi širokom krugu strucnjaka i znanstvenika, koliko god je,prije svega, namijenjen lijecnicima: od studenata medicine, poslijediplomskih studenata naspecijalistickim i doktorskim studijima do lijecnika-klinicara, javno zdravstvenih lijecnika ilijecnika bazicnih znanosti.Knjiga zapocinje opsežnim opisom povijesnog razvoja epidemiologije do današnje moderneepidemiologije. Nastavlja se definicijom epidemiologije i njezinim zadacima. Prvi zadatak jeodredivanje zdravstvenog stanja populacije, pa su opisane mjere i nacin mjerenja pojavazdravstvenih problema (bolesti) u populaciji, ukljucujuci i deskriptivnu epidemiološku metodu.Deskriptivna epidemiološka metoda daje odgovore na tri pitanja: tko, gdje i kada obolijeva i toje prvi korak u objašnjavanju pojave bolesti u populaciji. Ovakvim opisom zdravstvenog stanjai saznanja o ucestalosti, dobiva se uvid o rizicnim cimbenicima i moguce je postaviti hipotezu tiologiji bolesti. Stoga je naredni zadatak epidemiologije, otkrivanje uzroka pojave pojedinihbolesti u populaciji, što se provodi analitickom epidemiološkom metodom, a detaljno je opisanau ovom udžbeniku. U tu svrhu opisane su sljedece vrste studija: kohortne studije, studije slucajkontrolaili presjecne studije. Nezaobilazno, detaljno je opisana eksperimentalna epidemiološkametodologija ciji je cilj dokazivanje zaštitnih cimbenika za pojavu bolesti, poput dokazivanjaucinkovitosti novih lijekova, nekih drugih terapijskih zahvata ili novih dijagnostickih metoda.Terenskim pokusom na zdravim ljudima dokazuju se novi ucinkovitiji nacini prevencije (npr.nova cjepiva, ili obogacivanje mlijeka kalcijem ili sokova vitaminima i dr.) što je takoderopisano i potkrijepljeno primjerima iz literature.Svaki strucnjak i znanstvenik mora biti upoznat sa osnovama sustavnog pregleda literature i sameta-analizom, što je takoder jedno od poglavlja u udžbeniku „Epidemiologija“. Kako bi140istraživac prikupio što pouzdanije podatke, treba znati kreirati upitnik ili odabrati najboljipostojeci. Takoder istraživac treba znati odrediti vrstu i velicinu uzorka populacije koju ceanalizirati, biti upoznat sa mogucim pogreškama u istraživanju i znati kojim redosljedom i kakotreba provoditi analizu. Treba znati i o uzrocnoj povezanosti i biti upucen u provodenjestandardizacije prema po dobi prilikom usporedbe dviju ili više razlicitih (uzoraka) populacija,što je sve obuhvaceno u zasebnim poglavljima.Konacan zadatak epidemiologije je prevencija bolesti pa je detaljno opisana primarnaprevencija zaraznih bolesti i kao posebna grana epidemiologije - interventna epidemiologija(epidemiološki terenski rad). Uz primarnu prevenciju nezaraznih bolesti, potrebno je znanje i izsekundarne prevencije, a to su metode ranog otkrivanja bolesti te osnovne odrednice korisnostiidijagnostickih testova, posebno u klinickoj praksi. Za sustavno pracenje zdravstvenog stanja,kao najpouzdaniji izvor podataka o novooboljelima od odredene bolesti opisan je registar,njegove vrste i nacin rada. Citatelj se upoznaje i sa deset najvažnijih zdravstvenih problema usvijetu u poglavlju Medunarodno zdravlje, kao i s opisom projekta o globalnom opterecenjubolešcu. Istraživac svakako treba znati eticke principe u znanstvenom istraživanju i mora bitiupoznat sa izvorima podataka o zdravlju populacije u Republici Hrvatskoj. Na kraju su opisanenajznacajnije grane moderne epidemiologije: geneticka epidemiologija, molekularnaepidemiologija, farmakpidemiologija, klinicka epidemiologija i interventna epidemiologija.U posebnom odlomku prikazana je i organizacija epidemiološke službe u Republici Hrvatskoj.Na kraju svakog od 26 poglavlja, nalaze se i zadaci u obliku pitanja ili primjera iz prakse, kakobi se lakše moglo provjeriti steceno znanje te literatura, a na kraju udžbenika nalaze se iodgovori/rješenja svih zadataka. Kao posebnost ovog udžbenika, treba istaknuti i poglavlje kojesadrži prijevod važnijih epidemioloških i drugih pojmova na hrvatski jezik i tumac pojmova, ana samom kraju udžbenika nalazi se i kazalo pojmova.Knjiga ima ukupno 289 stranica.

Urednice udžbenika su: dr.sc. Ivana Kolcic i prof.dr.sc. Ariana Vorko-Jovic

Autori su: doc.dr.sc. Nataša Antoljakdoc.dr.sc. Zrinka Biloglavdr.sc. Ivana Kolcicprof.dr.sc. Ira Gjenero-Margandoc.dr.sc. Ozren Polašekprof.dr.sc. Ariana Vorko-Jovicdr.sc. Lina Zgaga141doc.dr.sc. Ariana ZnaorRecenzenti su: prof.dr.sc. Davor Ivankovicdoc.dr.sc. Branko Kolaricprof.dr.sc. Rosanda Mulicprof.dr.sc. Darko Ropacprof.dr.sc. Tomislav Rukavinaprof.dr.sc. Marija Strnad

Izdavac knjige: „Medicinska naklada“, Zagreb, 2012.

Naziv Sveucilišni udžbenik odobren je odlukom Senata u tri Sveucilišta u: Zagrebu, Splitu iRijeci.

Downloads

Broj časopisa

Rubrika

Vijesti