Neki pokazatelji kretanja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj od 2000. do 2007. godine

S Rudan, J Milas

Sažetak


Na temelju godišnjih publikacija HZZO u ovom su radu uspoređeni indeksi broja usluga u zdravstvenim ustanovama, odnosno izdanih recepata u ljekarnama te izdaci i prosječne cijene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), ljekarnama, specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti (PKZZ) i bolnicama. Prosječne cijene u PZZ i bolnicama ne samo da apsolutno, nego i relativno padaju. Pad bi bio i veći da je u proračun uključena i godišnja inflacija. Prosječna cijena za lijekove, a nešto manje i prosječna cijena u SKZZ nadilaze sve druge prosječne cijene u zdravstvu. U zadnje su dvije godine očito napravljene neke ispravke u zdravstvenom sustavu koje su dovele do približavanja prosječnih cijena.

Zdravstveni sustav je veliki i složeni sustav u svakoj državi. Svaka država oblikuje zdravstveni sustav prema svojim potrebama i mogućnostima. Proces oblikovanja je trajan, a ovisi ponajprije o financijskoj moći države, ustroju zdravstvenog sustava i kadrovima. Republika Hrvatska je tijekom i nakon Domovinskog rata započela s velikim promjenama ili reformama zdravstvenog sustava koje neprekidno traju sve do današnjega dana. Drugačije i ne može biti jer je zdravstveni sustav kao živo tkivo koje nije i ne može danas biti isto kao što je bilo jučer. Najvažniju ulogu u oblikovanju sustava imaju političke odluke koje stvaraju okvir u kojemu je moguće provoditi zdravstvenu zaštitu. S druge strane, zdravstveni sustav povratno utječe na postavljeni okvir tako da ga neprestano želi promijeniti pritisnut novim spoznajama koje nastaju u sustavu. Teško je predvidjeti kada i gdje će se pronaći ravnoteža koja može osigurati ravnomjerno razvijanje svih elemenata zdravstvenog sustava, odnosno nipošto ne dozvoliti da jedan dio zdravstva napreduje na štetu drugoga, jer tada to više nije kvalitetan sustav.

Pokazatelje koji ukazuju na uspješnost promjena u zdravstvu je najlakše crpiti iz službenih izvješća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koja je jedina publikacija javno dostupna iz koje je moguće iščitati podatke koji se odnose na cijelu državu, ali ne i podatke vezane za županije, odnosno pojedinačne zdravstvene ustanove, nažalost. Na temelju godišnjih publikacija HZZO u ovom su radu uspoređeni indeksi broja usluga u zdravstvenim ustanovama, odnosno izdanih recepata u ljekarnama te izdaci i prosječne cijene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), ljekarnama, specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti (PKZZ) i bolnicama. Nažalost, HZZO je u posljednje dvije godine djelomično promijenio prikaz pojedinih pokazatelja. Kao temeljna godina uzeta je 2000. godina.

Broj usluga je jedan od općih pokazatelja dinamike zdravstvene zaštite koje pokazuju u kojem dijelu zdravstvenog sustava dolazi do porasta, odnosno pada broja usluga i koliko su one značajne u odnosu na druge parametre (slika 1). Indeks usluga u PZZ raste prosječno 15% sve do 2006. godine, a pada 2007. godine. Lijekovi na recept rastu od 2002. godine prosječno 12%. Nagli je porast u 2007. godini. Slično ovome događa se i u PKZZ s tim da je godišnji porast prosječno 22% što je među promatranim parametrima najveći porast. Indeks usluga u bolnici gotovo da se uopće ne mijenja. Ako se usporede indeksi usluga u PZZ i PKZZ usluge u PKZZ rastu tako brzo da se postavlja pitanje rastu li zbog PZZ koja nije u mogućnosti odgovoriti potrebama zdravstva u liječenju i dijagnostici ili je posrijedi tromost i nezainteresiranost liječnika PZZ obzirom na sustav financiranja da ulažu u kvalitetu svojih usluga.


Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja