Rad epidemiološke službe na kontroli pandemijske gripe u Hrvatskoj

Borislav Aleraj

Sažetak


Od posljednje pandemije gripe, tzv. hongkonške, godine 1968. svijet očekuje novu pandemiju na temelju iskustva da je gripa u prošlosti pokazivala povremene rasplamsaje iznimne brojnosti i proširenosti nazvane pandemijama, uz redovite sezonske velike epidemije koje bi se u usporedbi s drugim bolestima i same mogle proglasiti pandemijema jer svake sezone zahvate milijunske brojeve ljudi, praktično po cijelom svijetu. Na temelju viroloških, paleoseroloških  i drugih nalaza kao i epidemioloških analiza dugogodišnjih vremenskih serija pokušavalo se shvatiti pravilnost i prognozirati kada bi se mogla očekivati nova pandemija. Ti su pokušaji kao što se vidi, praktično svi propali i do sada se nekoliko najavljenih pandemija nije dogodilo. To je s jedne strane učvrstilo općenito iskustvo da je gripa jedna od najzagonetnijih humanih zaraza i uz to nepredvidiva, a s druge strane što je vrijeme od posljednje pandemije bilo dulje, činilo se vjerojatnijim (iako to znanstveno nije tako) da će se pandemija pojaviti. K. tome, uz opći svjetski napredak, bolje povezivanje i organizaciju na svjetskoj razini,  sve je prisutnija bila ideja o potrebi priprema kako bi se u slučaju pojave nove pandemije ublažile ili otklonile moguće teške zdravstvene i druge posljedice na čovječanstvo, sjećajući se još uvijek one najzloćudnije pandemije tzv. španjolske gripe iz 1918. Takav planski pristup zaštiti od bolesti međutim nije bio rezerviran samo za gripu, već valja podsjetiti da danas sve zemlje svijeta imaju nacionalne planove za borbu protiv HIV/AIDS-a za, borbu protiv malignih bolesti, za borbu protiv pušenja, za epidemijska krizna stanja općenito,  i mnoge druge.

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja