Primarna i sekundarna prevencija cerebrovaskularnih bolesti

Marina Preksavec, Tihana Gržinić

Sažetak


Svjetska zdravstvena organizacija definira moždani udar kao klinički sindrom vaskularne etiologije, koji se očituje naglim nastankom fokalnog ili globalnog moždanog deficita što traje duže od 24 sata ili završava smrtnim ishodom. 
 Jedan je od vodećih uzroka mortaliteta u svijetu i u Hrvatskoj, a predstavlja značajan javnozdravstveni i socioekonomski problem zbog visokih troškova liječenja, fizikalne rehabilitacije i invaliditeta bolesnika koji su nakon preboljenog moždanog udara često trajno radno onesposobljeni ili potpuno ovisni o tuđoj pomoći.1
 Neke životne navike, načini ponašanja, različita stanja i bolesti znanstveno i iskustveno su povezana sa povećanom učestalošću moždanog udara, te se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.
 U Republici Hrvatskoj za sada ne postoji Registar za cerebrovaskularne bolesti i nema točnih  podataka o rasprostranjenosti najvažnijih čimbenika rizika, no sustavna, periodična uporaba standardiziranih upitnika na reprezentativnom uzorku stanovništva omogućila bi praćenje trendova kretanja tih čimbenika.
 Usprkos velikom napretku u liječenju bolesnika sa cerebrovaskularnim bolestima, pad incidencije i smrtnosti od moždanog udara bilježe upravo one zemlje koje sustavno provode prevenciju tih bolesti. U skladu s tim i Svjetska zdravstvena organizacija naglašava potrebu smanjivanja rizika za nastanak moždanog udara djelovanjem na čimbenike rizika.

Ključne riječi


moždani udar, javnozdravstveni problem, mortalitet, invalidnost, čimbenici rizika, mjere prevencije, arterijska hipertenzija

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja