Pozdravna riječ urednice teme

Tamara Poljičanin

Sažetak


Poštovani čitatelji,

Šećerna bolest je skupina metaboličkih poremećaja obilježenih hiperglikemijom nastalom zbog poremećaja u izlučivanju i/ili djelovanju inzulina, a njen tijek je obilježen razvojem akutnih i kroničnih komplikacija. Dok akutne komplikacije zbog sve veće dostupnosti inzulina u razvijenim zemljama više nisu značajni javnozdravstveni problem već problem kliničara dijabetologa, najveće opterećenje bolesti nose kronične komplikacije. One su glavni uzrok mortaliteta u osoba sa šećernom bolešću te glavni uzrok rastućeg opterećenja zdravstvenog proračuna troškovima dijabetesa.

Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (International Diabetes Federation) učestalost šećerne bolesti u svijetu 2010. godine iznosi 6.6%, a u Europi 8.5% u dobnoj skupini 20-79 godina. Ne zabrinjava samo trenutna visoka učestalost i velik broj osoba sa šećernom bolesti već i izraziti trend porasta učestalosti šećerne bolesti tijekom posljednjih desetljeća koji se kontinuirano nastavlja. Predviđa se da će porast učestalosti u razdoblju od 2010. do 2030. iznositi 54% na svjetskoj razini odnosno da će broj oboljelih sa 284.6 milijuna porasti na 438.4 milijuna(1).

Šećerna je bolest također značajan razlog preuranjene smrti bolesnika a najnovije procjene govore o udjelu od čak 11% u sveukupnoj smrtnosti Europske regije (2) i udjelima od preko 15% u svim dobnim skupinama ženske populacije starije od 50 godina.

Istraživanja su pokazala da u Republici Hrvatskoj, u dobnoj skupini od 18 - 65 godina, ima preko 170000 osoba sa šećernom bolešću, a od toga oko 70000 (42%) ne zna za bolest. U ovoj dobnoj skupini prevalencija iznosi 6,1%, a u starijoj dobi još je i veća (između 15 i 20%) tako da se sveukupna prevalencija procjenjuje na oko 9% u odraslih (18+ godina) što iznosi gotovo 300000 osoba (3). Šećerna bolest nalazi se među 10 vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2008. godine nalazila se na 8. mjestu vodećih uzroka smrti sa 2,49% (4). Ona je također i vrlo važan rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti – vodećeg uzroka smrti u našoj zemlji, te razvoj onesposobljenja i invaliditeta koji nastaju kao posljedica njenih komplikacija.

Zbog velikog broja oboljelih, kao i socijalnih, zdravstvenih i ekonomskih opterećenja s kojima je šećerna bolest povezana ona predstavlja jedan od najvažniji javnozdravstvenih problema današnjice.

Izuzetno mi je zadovoljstvo da je stoga baš ona odabrana za temu ovoga broja, a uređivanje teme bila je izuzetna čast. No realizacija zasigurno ne bi bila moguća bez pomoći kolega koji su sudjelovali u realizaciji članaka i pomogli mi da započnemo sa predstavljanjem šećerne bolesti i veličine problema koji ona danas predstavlja te im se ovim putem najsrdačnije zahvaljujem. Puno hvala i uredništvu Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo na ukazanom povjerenju i pomoći prilikom objavljivanja.


Srdačan pozdrav,

Tamara Poljičanin


Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja