Crijevne zaraze ponovno prijete

Ankica Smoljanović, Merica Carev, Danica Tandara, Ivo Petrić, Kristina Makarić, Mladen Smoljanović

Sažetak


SAŽETAK

Akutne crijevne zarazne bolesti (ACZB) nisu prioritetna zadaća javnog zdravstva razvijenog svijeta. Zbog pojave novih bolesti i povratka već zaboravljenih one i dalje zahtijevaju pozornost.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji početkom trećeg milenija zbio se statistički značajan porast Prijava ACZB. Porast Prijava zaraznih bolesti prati porast epidemija ACZB.

Povečanje stopa Prijava ACZB je posljedica porasta bolesti iz podskupine enterokolitisa koje zahvaćaju mlađe dobne skupine.

Etiologija ACZB utvrđuje se tek djelomično zbog nedostupnih suvremenih molekularnobioloških real-time polymerase chain reaction (RT PCR) pretraga iz uzoraka od bolesnika i uzoraka iz okoliša.

Prema kliničkoj slici bolesti i prema epidemiološkim pokazateljima zasnovano se može sumnjati na prevladavajuću virusnu etiologiju kao posljedicu turističkih epidemija.

Kroz razdoblje 1996.-2010. godine utvrđene su četiri hidrične epidemije s ukupno 164 bolesnika na 14.330 Prijava enterokolitisa. Uzrok epidemijama bila je tehnička neispravnost i slab nadzor nad malim vodovodima.

Zbog neuočavanja hidričnih epidemija nisu se provodile protuepidemijske mjere. Jedina virusna hidrična epidemija enterokolitisa s potvrđenim uzročnikom

Norovirusom je zabilježena u Vrgorcu.

Veće stope pobola i statistički značajan porast bilježi se u bogatijim područjima gradova nego općina i priobalju ispred Dalmatinske Zagore. Posljednjih pet godina značajno je povećana stopa Prijava ACZB na otoku Hvaru i Gradu Vrgorcu.

Najniže stope Prijava ACZB ima područje Ispostave Makarska. Jedini mikrobiološki i kemijski laboratorij izvan Splita je u Ispostavi Makarska čime je značajno poboljšan higijensko-epidemiološki nadzor nad ACZB.

Pored intervencija u poboljšanju vodoopskrbe okrupnjavanjem vodogospodarstvenih objekata, neophodne su organizacijske promjene u higijensko-epidemiološkom nadzoru i uvođenje informatizacije u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti, te  uvođenje PCR dijagnostike za bolesničke uzorke, uzorke voda i hrane.


Ključne riječi


crijevne infekcije, organizacija higijensko-epidemiološkog nadzora, prijava zaraznih bolesti, informatizacija, hidrične epidemije, turističke epidemije

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja