Stavovi i znanja zdravstvenih djelatnika o zlostavljanju i zapuštanju djece

Matea Šarić

Sažetak


Cilj: Ispitati stavove i znanja zdravstvenih djelatnika o zlostavljanju i zapuštanju djece; utvrditi kako zdravstveni djelatnici definiraju kažnjavanje u odgoju, zapuštanje i zlostavljanje djece; utvrditi potrebe edukacije zdravstvenih djelatnika o zlostavljanju i zapuštanju djece. 
Metode: Istraživanje je provedeno u Kliničkom bolničkom centru „Split“ u Splitu, na dva lokaliteta; Firule i Križine, a njime je bilo obuhvaćeno devedeset i sedam zdravstvenih djelatnika koji rade na Klinici za dječje bolesti (lokalitet Firule) i na Klinici za unutarnje bolesti (lokalitet Križine), metodom slučajnog odabira. Istraživanje je bilo anonimno, primijenjen je upitnik, te provedeno u vremenskom razdoblju od lipnja do srpnja 2010. godine. Prikupljeni podaci su obrađeni upotrebom programskog paketa SPSS. 
Rezultati: O znanju u svezi zanemarivanja te tjelesnog i seksualnog zlostavljanja djece, tek 27% ispitanika je izjavilo da zna dosta, dok je 67% ispitanika svoje znanje opisalo na način da su upoznati s problemom. 67% ispitanika bi se uključilo u dodatnu edukaciju o problemu nasilja nad djecom. 
Na sumnju ili dokazano zapuštanje, tjelesno i/ili seksualno zlostavljanje djeteta na radnom mjestu rijetko (ne više od pet slučajeva godišnje), naišlo je 79% liječnika pedijatara i 78% pedijatrijskih medicinskih sestara, dok 21% ispitanih pedijatara nailazi često (više od pet slučajeva godišnje). 
Deset posto ispitanika potvrdno je odgovorilo na pitanje jesu li bili očevici nasilja među roditeljima, ali da pritom nisu bili osobno zlostavljani. 89% ispitanika izjasnilo se da nisu bili osobno izloženi nasilju od strane roditelja ili članova obitelji. 17% ispitanika u djetinjstvu je bilo izloženo emocionalnom nasilju od strane roditelja ili članova obitelji, dok nijedan ispitanik nije bio izložen seksualnom zlostavljanju od roditelja ili članova obitelji te se nijedan ispitanik ne smatra zlostavljačem svoje djece. 
Zaključak: Samo 8% ispitanika u kategorijama koji rade s djecom (pedijatri i pedijatrijske medicinske sestre) izjasnilo se da zna dosta o zanemarivanju te tjelesnom i seksualnom zlostavljanju djece, dok ih se 15% susreće s više od pet slučajeva dokazanog zlostavljanja djece na radnom mjestu, a 85% ispitanika se susreće s ne više od pet slučajeva godišnje. Želju za dodatnom edukacijom o samom problemu zanemarivanja i zlostavljanja djece iskazalo je 93% ispitanika. 
Od velike je važnosti da zdravstveni djelatnici budu educirani za prepoznavanje slike zanemarenog i/ili zlostavljanog djeteta, da se razvija moralna i pravna dimenzija o želji za pomoći takvom djetetu, te da postoji utvrđen protokol postupanja u takvim situacijama, obzirom da je često riječ o neugodnim situacijama u kojima se isprepliću prava pojedinca s pravima države. 

Ključne riječi


zanemarivanje djece; zlostavljanje; seksualno zlostavljanje; fizičko zlostavljanje; emocionalno zlostavljanje; nasilje nad djecom

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja