Faktorska analiza Covid-19 epidemioloških mjera

MARIO MANDUŠIĆ

Sažetak


Pandemija COVID-19 bolesti izazvane novim koronavirusom SARS-CoV-2 vrlo snažno je uzdrmala cijeli svijet i izazvala velike probleme u zdravstvenom, društvenom i ekonomskom pogledu. Rezultati borbe protiv ove bolesti bitno su različiti prema državama i regijama, pa je vrlo teško detektirati pravilnosti u podacima koje bi pomogle pri zaključivanju koje su mjere učinkovite za suzbijanje ove ili slične respiratorne infekcije. Cilj ovog istraživanja je provođenje dimenzionalne redukcije 12 različitih epidemioloških mjera poduzetih u 179 različitih država u 2020. godini u svrhu otkrivanja potencijalnih latentnih varijabli u tom skupu mjera. Korištena je metoda faktorske analize (PCA, EFA, CFA). Rezultati faktorske analize pokazuju da među ispitanim epidemiološkim mjerama postoje latentne varijable, odnosno čimbenici koje su imenovane kao Factor1 = 'Lockdown',  Factor2 = 'Azijska Strategija', Factor3 = 'Rani Odgovor'. U daljnjim istraživanjima potrebno je testirati hipotezu da li otkrivena struktura epidemioloških mjera ujedno znači da su iste grupirane po kronološkom redoslijedu primjene i da njihov redoslijed i način primjene ujedno nudi i optimalnu efikasnost u borbi protiv COVID-19 infekcije. S obzirom na grupiranje mjera u navedene latentne varijable, postavlja se pitanje jesu li neke zemlje značajno uspješnije u suzbijanju bolesti zbog toga što su odlučno i na vrijeme poduzele Factor3 ('Rani Odgovor'), zatim Factor2 ('Azijska strategija') kako bi se izbjegao Factor1 ('Lockdown'), do kojeg možda dolazi ponajviše zbog lošeg provođenja ili neprovođenja Factora3 i Factora2.


Ključne riječi


COVID-19 mjere, faktorska analiza, PCA, Lockdown, latentne varijable, Azijska strategija

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja