Inteligencija i školski uspjeh

Valentina Matić

Sažetak


 

SAŽETAK

Inteligencija kao sposobnost razmišljanja, planiranja, rješavanja problema, brzog učenja i učenja iz iskustva nerijetko se usko povezuje sa školskim uspjehom. Školski uspjeh možemo definirati kao stupanj postizanja znanja i vrijednosti koja su propisana nastavnim planom i programom.  Howard Gardner, renomirani američki psiholog, stvorio je tzv. podjelu inteligencije. Baza takvog pristupa jest posjedovanje svakog od podskupova u određenoj količini što na kraju daje cjelinu inteligencije. Podskupovi ili tipovi inteligencije koje Gardner navodi su: jezična inteligencija, logička, glazbena, prostorna, tjelesna, prirodoslovna, interpersonalna, intrapersonalna i egzistencijalna.

Istraživanja pokazuju da je količina vremena koju djeca provodu u školi vrlo povezana s IQ-om. Što više vremena djeca provode u školi, što se više obrazuju, povećava se njihova IQ. Vjerojatno objašnjenje tog rezultat je da nastavnici vježbaju s djecom odgovoriti na činjenična pitanja, rješavati probleme i naučiti određena znanja im pomažu odgovoriti na pitanja koja se pojavljuju u testovima, a koji se temelja na gradivu naučenom u školi.

Ipak od krucijalne je važnosti naglasiti da iako inteligencija ima utjecaja na školski uspjeh, ona ga ne definira. Na postojanje afiniteta prema određenom području se može utjecati no važno je razumjeti da većina radnji i znanja ima bazu u genetskom materijalu čovjeka. Dakle, školski uspjeh nije mjerilo inteligencije.


Ključne riječi


inteligencija, školski uspjeh, škola, tipovi inteligencije, darovitost

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja