Demografska obilježja Zadarske županije od 1997. do 2015. godine

Ljilja Balorda, Zoran Škrgatić, Ana Balorda, Eduard Plećaš

Sažetak


Detaljna demografska analiza podataka na županijskom nivou od iznimne je važnosti u planiranju zdravstvenih i socijalnih potreba stanovništva tog područja. U promatranom razdoblju u Zadarskoj županiji uočavamo demografske trendove slične onima u RH. Prosječna dob za Zadarsku županiji u 2001. godini iznosila je 39 godina, a u 2011. godini 42 godine. Za Grad Zadar u 2001. godini prosječna dob je iznosila 38 godina, a u 2011. godini 41 godinu. U svim gradovima i općinama Zadarske županije prosječna dob se povećala u 2011. godini u odnosu na 2001. Najniža prosječna dob prema Popisu 2011. zabilježena je u Bibinjama (38), Škabrnji (38), Poličniku (39) i Galovcu (39), a najviša u Salima (51), Kukljici (50) i u Preku (50). Smanjenje broja i udjela mladih do 15 godina te povećanje broja i udjela starijih dobnih skupina uočava se na nivou Županije, ali i u gotovo svim gradovima i općinama. U svim gradovima i općinama, osim u Tkonu, smanjio se udio osoba mlađih od 15 godina. U promatranom razdoblju broj osoba koje spadaju u populaciju 80 i više godina starosti se udvostručio. Pozitivan prirodni prirast pratimo od 1997. godine do 2002. godine kada započinje faza negativnog prirodnog prirasta izuzev 2005., 2006., i 2010. godine kada je bio pozitivan prirast. Godine 2008. prirodni prirast je bio 0. Pozitivan prirodni prirast u 2015. godini su imali samo Bibinje (21) i Sukošan (18). Jasenice, Galovac i Kolan su imali 0 prirodni prirast. Svi ostali gradovi i općine u Zadarskoj županiji su imali negativan prirodni prirast. Uz negativni prirodni prirast od 2014. godine se u Zadarskoj županiji prati i negativan migracijski saldo. U promatranom razdoblju ukupno je zabilježeno 54.637 doseljenih osoba, a 30.009 odseljenih. Od ukupnog broja odseljenih 32% ih je odselilo u inozemstvo, a 68% u druge županije. Saldo migracija među županijama je u kontinuiranom padu, ali je cijelo vrijeme pozitivan, tj. veće je doseljavanje od iseljavanja u Zadarsku županiju, dok je od 2012. godine saldo s inozemstvom negativan, sa tendencijom rasta u negativnom smjeru. U 1997. godini u Zadarskoj županiji zabilježena je stopa od 5,6 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika, a u 2015. godini ta stopa je iznosila 4,9/1.000 stanovnika. Broj razvoda braka je u kontinuiranom porastu. U 1997. godini u Zadarskoj županiji se razvodio svaki deveti brak (u RH svaki šesti), dok se u 2015. godini razvodio svaki četvrti brak (u RH svaki treći). Najveći broj umrlih je od posljedica kardiovaskularnih bolesti, potom slijede novotvorine čija se smrtnost u promatranom razdoblju udvostručila. Preventivnim akcijama i programima ranog otkrivanja navedenih bolesti smrtnost se može smanjiti i odgoditi u što stariju životnu dob. Osim na državnom nivou poticajne mjere demografske obnove trebaju se provoditi i na lokanom odnosno regionalnom nivou, jer se upravo tako mogu najbolje prilagoditi lokalnim specifičnostima.


Ključne riječi


starenje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo, razvodi braka, demografska obnova, Zadarska županija

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja