Epidemije kuge na otoku Korčuli (The Plague Epidemic on Island Korcula)

Nikola Bačić

Sažetak


1.UVOD

          Od najranije povijesti ljudskog roda bolesti su bile stalni pratitelj ljudi. Nije neistina kazati da su bolesti i starije od ljudi jer su nađeni tragovi bolesti na ostacima pretpovijesnih životinja. Bolesti su našim precima bile neizbježna i gorka sudbina. Vrebale su na njih, ugrožavale im život i vrlo često bile razlogom njihove prerane smrti. Moć, razorna snaga, a posebice silina širenja kužnih bolesti užasavale su ljude od pamtivijeka. Shvatljiv je stoga njihov napor da se zaštite od njih, umanje ili izbjegnu teške posljedice raznih bolesti. 
Kroz čitavu ljudsku povijest sinonim smrtonosne kužne bolesti bila je kuga, vjerojatno najopasnija zarazna bolest koja je bjesomučno harala cijelom zemaljskom kuglom i iza sebe ostavljala bezbroj mrtvih, užasan strah i beznađe. Pojedine epidemije iza sebe su ostavljale puste krajeve, bez života. Ni otok Korčula nije bio pošteđen ovog «biča Božjeg» kako su u očaju nazivali kugu naši davni preci. Brojne epidemije koje su najčešće bile uvezene, ostavile su iza sebe brojne pomrle stanovnike otoka sve do 1894. god. kada je otkriven uzročnik kuge. Vrlo brzo iza toga napravljeno je cjepivo, spoznalo se da buhe prenose bolest sa štakora na ljude, što je doprinjelo da kuga počne gubiti dah i moć, pretvarajući se u pojedinačne slučajeve, postavši uskoro stvar prošlosti i polako toneći u zaborav. 


Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja