Uhranjenost učenika prvih razreda srednjih škola Korčule i Ivanca

F Lančić, A Zelić

Sažetak


Uvod

Uhranjenost je pokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca i mogući prognostički čimbenik za niz bolesti. Na uhranjenost utječe niz čimbenika od genetskih, raznih bolesti do okolišnih (socio-ekonomski, demografski, prehrambene navike, zemljopisno podnevlje, tjelesna aktivnost). Posebno je važno poznavanje stanja uhranjenosti u dječjoj dobi zbog praćenja rasta i razvoja te prepoznavanja pojedinaca koji odstupaju od utvrđenih kriterija uhranjenosti za djecu određene dobi(1). Rezultat nepravilne prehrane je pothranjenost ili preuhranjenost. Pothranjenost ometa normalan rast i razvoj i ograničava realizaciju genetskog potencijala. Preuhranjenost i debljina su čimbenik rizika za razvoj niza bolesti, a posebno kardiovaskularnih. Pretilost je jedan od pet glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u djece(2). Posljednih godina debljina u djece i mladih pobuđuje poseban interes javnog zdravstva zbog naglog porasta prevalencije debljine u mnogim zemljama širom svijeta. Kliničke i epidemiološke studije pokazuju da na debljinu, uz genetsku predispoziciju, glavnu ulogu imaju kalorijski neprimjerena hrana i niska razina tjelesne aktivnosti (3). Mnogi autori ukazuju na povezanost debljine sa satima provedenim pred televizorom (4). Djeca debela u djetinjstvu ostaju takva u 77 % slučajeva i u odrasloj dobi (5). Suvremeni život bitno je promijenio prehrambene navike. Sve manje se kuha, a sve više jede brza hrana bogata zasićenim mastima, uz smanjen unos voća i povrća.

Cilj ovog rada je procijeniti uhranjenost učenika prvih razreda srednjih škola Korčule i Ivanca te utvrditi postoje li razlike u uhranjenosti učenika ispitivanih područja.


Ključne riječi


učenici, uhranjenost, tjelesna težina

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja