Obilježja prehrane i uhranjenosti stanovništva Hrvatske

Katica Antonić Degač, Zrinka Laido, Antoinette Kaić-Rak

Sažetak


Suvremeno društvo suočeno je s problemom kako uskladiti socijalno ekonomski razvoj, proizvodnju dovoljnih količina hrane i očuvati okoliš, kako učinkovito spriječavati bolesti uzročno povezane s hranom i prehranom te smanjiti troškove zdravstvene zaštite i gubitke društva zbog posljedica bolesti.

Geografski položaj Hrvatske, raspoloživi prirodni resursi i klimatski uvjeti pogoduju proizvodnji raznovrsnih namirnica i omogućuju opskrbu stanovništva značajnim količinama hrane iz domaćih izvora. Do uspostave i širenja trgovačke mreže potrošnja namirnica i prehrambene navike stanovništva, osoboto u seoskim područjima, uvelike su ovisile o lokalnoj proizvodnji hrane.

Tako je u prehrani stanovništva na jadranskim otocima i u priobalnom području bila zastupljenija riba, maslinovo ulje, lisnato povrće, samoniklo jestivo bilje i agrumi, a u kontinentalnom području crveno meso, perad, svinjska mast, krumpir i proizvodi od žitarica. Svježe povrće i voće u kontinentalnom području konzumiralo se najčešće samo sezonski, uglavnom ljeti i u jesen, sve do unatrag dvadesetak godina otkada se hladnjaci i škrinje za duboko zamrzavanje koriste u većini domaćinstava, a uz to je i proširena trgovačka mreža.

 


Ključne riječi


hrana; prehrambene navike; uhranjenost; djeca; odrasli

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja