Ronjenje – rekreacija i zdravlje

Dražen Stojanović

Sažetak


O javnozdravstvenom značaju ronjenja možemo govoriti ako gledamo sa šireg aspekta. Naime, kupanje u moru, rijekama, jezerima ili bazenima prakticira većina stanovništva, barem nekoliko dana godišnje. Zdravstvene koristi i rizici takvih aktivnosti onda se odnose na tu večinu stanovništva.


Ronjenje nije tako masovna aktivnost što čini njegov neposredni javnozdravstveni značaj manjim. Međutim, tvrdim kako ronjenje ima posredni javnozdravstveni značaj stoga što ronjenje kao tehnički sport promiče učenje novih znanja i vježbu novih vještina. To znanja iz fizike, fiziologije i medicine usmjerena su na tjelesnu aktivnost, disanje i prehranu, a vještine traže stalno održavanje vježbom i životom u skladu sa znanjima o pravilnoj prehrani, neuporabi sredstava ovisnosti i potrebi redovite tjelesne aktivnosti. Povrh svega, Hrvatska je primorska i pomorska zemlja, a more je idealni ambijent za ronjenje, a k tomu povjesno gledano, jedno od najvećih otkrića iz hiperbarične fiziologije, ono o prevenciji dekompresijske bolesti, zbilo se upravo u Hrvatskoj, u to vrijeme okupiranoj zemlji.


Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja