Timski pristup u zbrinjavanju djece oboljele od kroničnih nezaraznih bolesti - model i učinkovitost (Team Approach to The Treatment of School Children with Chronic Noncommunicable Diseases: A Model and Efficiency)

Autor(i)

  • Tonka čavlek Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba
  • Sanja Režek O.Š . A.G. Matoš, Zagreb
  • Andreja Bartolić O.Š . A.G. Matoš, Zagreb
  • Dubravka Došen Ordinacija opće medicine, Hirčeva 1, Zagreb
  • Aleksandra Jakšić Pedijatrijska ordinacija, Š eferova bb, Zagreb

Ključne riječi:

djeca, kronične nezarazne bolesti, timski pristup

Sažetak

Cilj ovog istraživanja je bio evaluacija kontinuiranog osmogodišnjeg rada zbrinjavanja školske djece s kroničnim nezaraznim bolestima koristeći principe timskog rada. Stručni tim su činili nadležni školski i izabrani liječnik, psiholog, pedagog, defektolog, učitelj, socijalni radnik i drugi stručnjaci ovisno o bolesti.Istraživanjem su obuhvaćeni svi učenici od I do VIII razreda šk. god. 2000/01 O.Š . A.G. Matoš u Zagrebu (658 učenika), Ž 337, M 321. Probir je izvršen retrospektivnom analizom zdravstvenih kartona, sistematskim pregledom i putem druge zdravstvene dokumentacije, a prema kriterijima definicije kronične bolesti i prema orijentacijskoj listi bolesti djece s teškoćama u razvoju.  Rezultati rada su pokazali da je 13,4% djece boluje od kroničnih nezaraznih bolesti s većom učestalošću u dječaka 15,1 %, a u djevojčica 11,5%. U pobolu najčešće su kronične respiratorne bolesti s 4,4%, slijede neurološke s 2,3%, cirkulacijske ili srčanožilne s 1,4 %, urogenitalne s 1,1%, zatim bolesti senzornih organa te druge bolesti. U tijeku istraživanja, nije bilo dugih izostanaka s nastave (više od dva tjedna).Odličan ili vrlo dobar uspjeh u školi imalo je 87,5% kronično bolesnih učenika. Teškoće u učenju iskazivalo je 11,4% kronično bolesne djece a poremećaje ponašanja i psihološkog razvoja 19,3% svih kronično bolesnih učenika od kojih 82,4% dolazi iz socijalno-ekonomski depriviranih sredina. Psihologijsko testiranje skupina ukazalo je da nema statistički značajne razlike u psihosocijalnim osobinama istraživanih grupa odnosno percepcije vlastite kompetentnosti (t=1,15; p>0,05), nivoa razvijenog samopoštovanja (t=1,22; p>0,05), te prisutnosti dva čimbenika ličnosti: introverzije-ekstroverzije i neuroticizma-emocionalne stabilnosti ( t=1,06; p>0,05). Prema anketi učitelja kronično bolesna djeca ne koriste svoju bolest da bi postigla bolji uspjeh.  Primjenom principa timskog rada, koristeći stručne kompetencije članova višestrukovnog tima i provedbom mjera može se postići učinkovita zaštita kronično bolesnog djeteta odnosno uspješna psihosocijalna prilagodba i uspjeh djeteta u školi, dobra kontrola bolesti, smanjenje izostanaka i hospitalizacije te uspostaviti dobra komunikacija s djetetom, obitelji i unutar tima.

Author Biographies

Tonka čavlek, Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba

Tonka čavlekZavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Služba za šlolsku medicinu  

Sanja Režek, O.Š . A.G. Matoš, Zagreb

Sanja RežekO.Š . A.G. Matoš, Zagreb

Andreja Bartolić, O.Š . A.G. Matoš, Zagreb

Andreja BartolićO.Š . A.G. Matoš, Zagreb

Dubravka Došen, Ordinacija opće medicine, Hirčeva 1, Zagreb

Dubravka DošenOrdinacija opće medicine, Hirčeva 1, Zagreb

Aleksandra Jakšić, Pedijatrijska ordinacija, Š eferova bb, Zagreb

Aleksandra JakićPedijatrijska ordinacija, Š eferova bb, Zagreb

Downloads

Objavljeno

2006-10-07

Broj časopisa

Rubrika

Stručni radovi