Prednosti i nedostatci sadašnjeg ustroja školske medicine (Advantages and Shortcomings of The New School Medicine Structure)

Autor(i)

  • Marija Džepina Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba
  • Tonka čvalek Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba
  • Mirna čanić-Kojić Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba

Sažetak

Početkom siječnja 1998. godine školska medicina u Hrvatskoj postala je isključivo preventivna djelatnost. Provode je specijalisti školske medicine u zavodima za javno zdravstvo.Š kolska medicina i u nas i u svijetu ima dugu tradiciju.  Od svojih početaka sredinom 19. stoljeća razvijala se kao preventivna djelatnost usmjerena pretežno problemima organske etiologije dominirajućim u pobolu školske djece (tuberkuloza, zarazne bolesti, slaba uhranjenost). Prvi školski liječnici su imenovani u Š vedskoj 1840. godine, a kao zasebna djelatnost školska medicina se zatim razvijala u mnogim europskim zemljama (1).  Nastali su znanstveni temelji školske higijene, istražuju se čimbenici koji u školi utječu na zdravlje učenika i razrađuju metode za uklanjanje čimbenika koji nepovoljno utječu na njihov rast i razvoj. Prosvjetne i upravne vlasti preuzimaju zadaće uređenja školskih prostora i učila prema higijenskim   postavkama, prilagođavanjem programa i opterećenja prema fiziološkim mogućnostima učenika te uvođenjem tjelesnog odgoja. Ističe se potreba redovitog liječničkog nadzora nad zdravstvenim stanjem učenika i uvjetima rada u školi. Ovi zahtjevi šire dotadašnju koncepciju zaštite zdravlja učenika, koja je bila ograničena na sanitarno-higijenski nadzor i provođenje protuepidemijskih mjera, kako bi se djecu sačuvalo od zaraznih bolesti i spriječilo širenje epidemija putem škola. Pojedini gradovi razvijaju sedamdesetih godina sistematski nadzor nad zdravljem učenika (Paris, Bruxelles, Wisbaden…) osnivanjem posebnih službi školskih liječnika s programima praćenja zdravstvenog stanja učenika koji uključuju: redovite preglede, rano otkrivanje bolesti i praćenje odvijanja nastave, posebice tjelesnog odgoja. Za siromašnu i zdravstveno ugroženu djecu osnivaju se školske kuhinje i oporavilišta, a za djecu s posebnim potrebama specijalne ustanove. Početkom dvadesetog stoljeća organiziraju se (Š vicarska, Engleska, Francuska,) školske poliklinike sa zubnim i specijalističkim ambulantama.

Author Biographies

Marija Džepina, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba

Marija DžepinaZavod za javno zdravstvo grada ZagrebaSlužba za školsku i sveučilišnu medicinu

Tonka čvalek, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba

Tonka čvalekZavod za javno zdravstvo grada ZagrebaSlužba za školsku i sveučilišnu medicinu

Mirna čanić-Kojić, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba

Mirna čanić-KojićZavod za javno zdravstvo grada ZagrebaSlužba za školsku i sveučilišnu medicinu

Downloads

Objavljeno

2006-10-07

Broj časopisa

Rubrika

Stručni radovi