Prednosti i nedostatci sadašnjeg ustroja školske medicine (Advantages and Shortcomings of The New School Medicine Structure)

Marija Džepina, Tonka Čvalek, Mirna Đanić-Kojić

Sažetak


Početkom siječnja 1998. godine školska medicina u Hrvatskoj postala je isključivo preventivna djelatnost. Provode je specijalisti školske medicine u zavodima za javno zdravstvo.

Školska medicina i u nas i u svijetu ima dugu tradiciju. Od svojih početaka sredinom 19. stoljeća razvijala se kao preventivna djelatnost usmjerena pretežno problemima organske etiologije dominirajućim u pobolu školske djece (tuberkuloza, zarazne bolesti, slaba uhranjenost). Prvi školski liječnici su imenovani u Švedskoj 1840. godine, a kao zasebna djelatnost školska medicina se zatim razvijala u mnogim europskim zemljama (1). Nastali su znanstveni temelji školske higijene, istražuju se čimbenici koji u školi utječu na zdravlje učenika i razrađuju metode za uklanjanje čimbenika koji nepovoljno utječu na njihov rast i razvoj. Prosvjetne i upravne vlasti preuzimaju zadaće uređenja školskih prostora i učila prema higijenskim  postavkama, prilagođavanjem programa i opterećenja prema fiziološkim mogućnostima učenika te uvođenjem tjelesnog odgoja. Ističe se potreba redovitog liječničkog nadzora nad zdravstvenim stanjem učenika i uvjetima rada u školi. Ovi zahtjevi šire dotadašnju koncepciju zaštite zdravlja učenika, koja je bila ograničena na sanitarno-higijenski nadzor i provođenje protuepidemijskih mjera, kako bi se djecu sačuvalo od zaraznih bolesti i spriječilo širenje epidemija putem škola. Pojedini gradovi razvijaju sedamdesetih godina sistematski nadzor nad zdravljem učenika (Paris, Bruxelles, Wisbaden…) osnivanjem posebnih službi školskih liječnika s programima praćenja zdravstvenog stanja učenika koji uključuju: redovite preglede, rano otkrivanje bolesti i praćenje odvijanja nastave, posebice tjelesnog odgoja. Za siromašnu i zdravstveno ugroženu djecu osnivaju se školske kuhinje i oporavilišta, a za djecu s posebnim potrebama specijalne ustanove. Početkom dvadesetog stoljeća organiziraju se (Švicarska, Engleska, Francuska,) školske poliklinike sa zubnim i specijalističkim ambulantama.


Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja