Epidemiološki prikaz duševnih bolesti i poremećaja (Epidemiology of Mental Diseases)

Autor(i)

  • Vlasta Hrabak-Žerjavić Hrvatski zavod za javno zdravstvo
  • Maja Silobrčić Radić Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Sažetak

Duševno zdravlje nedjeljivi je sastavni dio općeg zdravlja. Narušeno duševno zdravlje prijetnja je zdravlju pojedinca i zajednice. Na razini pojedinca  izaziva  veliku  subjektivnu  patnju,  smanjujekvalitetu  života  i  povećava  morbiditet  i  mortalitet  od  tjelesnih  bolesti,  a    na razini zajednice ugrožava društvene i gospodarske odnose.Na temelju istraživanja  Globalnog  opterećenja  bolestima, koje su objavile  Svjetskazdravstvena  organizacija  i  Svjetska  banka, ako se kao pokazatelj opterećenja bolešću analizira samo komponentu godina života s dizabilitetom (years lived with disability – YLDs) među 10 najčešćih uzroka dizabiliteta    u svijetu 2000. godine četiri su iz skupine duševnih poremećaja (Tablica 1). To su unipolarni depresivni poremećaj, alkoholizam, shizofrenija i bipolarni afektivni poremećaj. Na ljestvici za sve dobi ukupno unipolarni depresivni poremećaj zauzima prvo mjesto s udjelom od 11,9%.  Alkoholizam se nalazi na petom mjestu s udjelom od 3,1%, shizofrenija na sedmom mjestu (2,8%), a bipolarni afektivni poremećaj na devetom mjestu (2,5%).U dobnoj skupini 15-44 godine ove četiri dijagnostičke skupine uzrokuju gotovo trećinu godina života s dizabilitetom. Unipolarni depresivni poremećaj nalazi se također na prvom mjestu, ali s udjelom od 16,4%. Alkoholizam se nalazi na drugom mjestu s udjelom od 5,5%, a shizofrenija na trećem mjestu s udjelom od 4,9%, dok se bipolarni afektivni poremećaj nalazi se na petom mjestu s udjelom od 4,7%.

Author Biographies

Vlasta Hrabak-Žerjavić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Vlasta Hrabak-ŽerjavićHrvatski zavod za javno zdravstvo

Maja Silobrčić Radić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Maja Silobrčić RadićHrvatski zavod za javno zdravstvo

Downloads

Objavljeno

2006-10-07

Broj časopisa

Rubrika

Stručni radovi