Usporedba procjene indeksa starenja zagrebačkog, hrvatskog i europskog pučanstva (I dio) (Comparison Assessment of the Zagreb, Croatian and European Population Aging Index (Part I))

Spomenka Tomek-Roksandić, Goran Perko, Mirjana Lipovšćak, Diana Mihok, Ana Puljak, Hrvoje Radašević, Josip Čulig

Sažetak


I.    Izvori podataka o stanovništvu

Podaci o demografskoj slici jedne zemlje najbolje se mogu prezentirati podacima popisa kao dijela općeg društvenog sustava informiranja. Popis je najsloženija je i najopširnija statistička akcija koja se zasniva na jedinstvenoj koncepciji i metodologiji, društveno utvrđenom i od strane korisnika verificiranom sadržaju podataka, te preporuka UN za popis1).

Popis, koji se prema međunarodnim preporukama provodi u razdoblju od 10 godina, je proces prikupljanja, obrade i objavljivanja demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka, koji se odnose na cijelu populaciju jedne zemlje u točno određeno vrijeme, tj. presjek stanja u jednom trenutku.

Popis 2001. je u Republici Hrvatskoj proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava  i stanova 2001. (Narodne novine, br. 64/2000.) i Zakona o izmjenama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava  i stanova 2001. (Narodne novine, br. 22/2001.).

Popisom su obuhvaćene sljedeće jedinice popisa: stanovnici (osobe), kućanstva i stanovi i druge nastanjene prostorije.

Popis je proveden u razdoblju od 1. do 15. travnja 2001., a odgovori su se tijekom popisivanja tražili prema stanju na dan 31. ožujka u 24.00 sata (čl. 1. Zakona), tj. u ponoć između 31. ožujka i 1. travnja 2001. (ta se vrlo kratka vremenska točka zove kritični trenutak popisa).


Ključne riječi


tariji ljudi, demografija, popis stanovništva, Popis 2001., indeks starenja, Hrvatska, Grad Zagreb

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja