Rad i zdravlje

Jadranka Mustajbegović

Sažetak


Početak proteklog mjeseca, prosinca, kao i uvijek obilježen je nizom aktivnosti posvećenih HIV/AIDS-u.  Zatim se, i opet uobičajeno, sve umiri i HIV/AIDS se u nas vrati na svoje vrlo nisko mjesto na ljestvici javno prepoznatih rizika. Kako Hrvatska ima nisku razinu učestalosti HIV/AIDS-a, tu naizgled umirujuću situaciju, s pravom, narušava dio eksperata koji već niz godina upozorava na mogućnost porasta broja HIV pozitivnih osoba (Kuzman 2002, Power i Mimica 1999) osobito u skupinama obilježenih rizičnim ponašanjem. Među njima značajnu skupinu u nas čine radnici migranti (Novotny 2002, Kaić 2004). Naime, dosadašnje spoznaje o mobilnim populacijama kazuju o putovanjima i migracijama ljudi kao čimbeniku izrazito povezanim s HIV infekcijom. U potrazi za boljim profesionalnim i gospodarskim prilikama ili uvjetima, za koje smatraju da će naći u inozemstvu, ili im je opet način rada takav da na kraće ili dulje vrijeme napuštaju svoje domove, npr. vozači kamiona na međunarodnim putovima, trgovci, vojno osoblje, građevinski radnici i pomorci, prepoznati su kao podskupina mobilne populacije - radnici migranti. Mobilnost sama po sebi nije rizični čimbenik za HIV/AIDS nego  su to situacije kojima je čovjek izložen, a moguća ponašanja za vrijeme putovanja i migracija su ta koja povećavaju osjetljivost na rizike vezane na HIV/AIDS.

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja