Strategija primarne prevencije promicanja zdravlja "Što je djeci potrebno da bi napredovala u životu?"

Suzana Fabijanić

Sažetak


Odgovor na ovo pitanje vrlo je složen i obuhvaća niz isprepletenih područja znanosti: od neurologije i dječje razvojne psihologije, do teorije inteligencije i praktične pedagogije. 
 Ovo pitanje postaje prioritetno u pokušaju rješavanja problema vezanih uz stupanje u adolescenciju: uživanje opojnih sredstava, nasilje, neželjene trudnoće, spolno prenosive bolesti, prekid školovanja, pušenje, depresije i sl. Da bi se ovi problemi u adolescenciji uspješno rješavali sa djecom treba početi raditi od predškolske, a najkasnije početkom školske dobi. U posljednjem desetljeću pojavila se jedna nova važna strategija primarne prevencije koja putem škole pomaže djeci bolje savladati socijalne i emocionalne kompetencije koje ih mogu osnažiti u borbi sa navedenim opasnostima. Glavna odlika dobrih preventivnih programa  je: ugradnja njihovih sadržaja u nastavne programe škola i njihovo poučavanje na razvojno primjeren način kroz dulje vremensko razdoblje, te trening niza umijeća. Umijeća uključuju emocionalne i društvene kompetencije (pojam kompetencije određuje se kao kapacitet ili sposobnost ulaženja u transakcije s promjenljivim i izazovnim društveno/fizičkim okolišem, što ima za posljedicu razvoj i sazrijevanje pojedinca) kao što su: samosvijest o osjećajima i upravljanje njima, kontrola poriva, empatija i uživljavanje, te suradnja i mirno rješavanje sukoba. Ove sposobnosti pomažu djeci da se odupru opasnostima kao što su droga, neželjena trudnoća i nasilje. Taj praktički pristup ima podlogu u spoznaji  da postoje i  druge  vrste  inteligencije  osim čisto kognitivne, kao što su:  socijalna inteligencija (Thomas Hatch) i emocionalna inteligencija (Peter Salovey i John D. Mayer) (emocionalna inteligencija uključuje sposobnost preciznog uočavanja, procjene i izražavanja emocija; sposobnost pristupa i/ili priziva osjećaja kad oni olakšavaju razmišljanje; sposobnost razumijevanja emocija i emocionalnih spoznaja, te sposbnost regulacije emocija u svrhu pomaganja emocionalnom i intelektualnom razvitku). Kompetencije na svim područjima inteligencije mogu smanjiti rizik problematičnih ponašanja. 

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja