Poster 28. - Reforma primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori

Ena Grbović, Mensud Grbović

Sažetak


Zdravstvena politika u Republici Crnoj Gori do 2020. godine predstavlja osnovu za zakonodavne, programske i akcijske programe s ciljem da se zdravstvena zaštita učini učinkovitijom i kvalitetnijom, a zdravstveni sustav Crne Gore uključi u europski i svjetski proces zdravstvenog razvoja. Crnogorski zdravstveni sustav je organiziran kao jedinstveni zdravstveni sustav i dominantno se zasniva na javnom sektoru. Javne zdravstvene ustanove su organizirane kroz mrežu primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, a čine ih: 18 domova zdravlja, 7 općih bolnica, 3 specijalne bolnice, Klinički centar Crne Gore, Institut za zdravlje Crne Gore i Apotekarska ustanova Crne Gore. U privatnom sektoru, koji još uvijek nije dovoljno integriran u zdravstveni sustav, postoji veliki broj stomatoloških ordinacija, određeni broj ambulanti, veledrogerija i ljekarni. Cilj reforme primarne zdravstvene zaštite je promjeniti njenu organizaciju, postaviti sustav primarne zdravstvene zaštite koji se temelji na jasnom razdvajanju primarne od sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite, osigurati da primarnu zdravstvenu zaštitu građani ostvaruju preko izabranog doktora medicine (izabranog doktora) ili izabranog doktora stomatologije, zadržati Dom zdravlja koji treba postati referentni centar primarne zdravstvene zaštite koji pruža ili omogućuje podršku izabranom timu ili izabranom doktoru iz oblasti definirane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Razvijen je novi model organizacije sustava primarne zdravstvene zaštite. Građanin i njegove potrebe postavljeni su u centar cjelokupnog sustava reformirane primarne zdravstvene zaštite. Domovi zdravlja su promjenili dosadašnju ulogu i postaju centri za potporu radu izabranog doktora i to izabranog doktora za odrasle, izabranog doktora za djecu, izabranog ginekologa.

Ciklus reforme primarne zdravstvene zaštite je zaokružen u čitavoj zemlji i svi segmenti su sklopljeni u jedan funkcionalni mozaik. Da bi svi ovi napori imali puni smisao i pun učinak na ukupan sustav zdravstva reformski val je prenesen na sekundarnu i tercijarnu razinu.


Ključne riječi


primarna zdravstvena zaštita, zdravstvena politika

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja