O nekim osobitostima zdravstvenih prilika u prošlosti Vukovarsko-srijemske županije

Zvonimir Juzbašić

Sažetak


U predgovoru  monografije izdane prigodom 250. obljetnice Vukovarsko – srijemske županije akademkinja Wertheimer–Baletić napisala je slijedeće: Vukovarsko –srijemska županije prirodnim je resursima vrlo bogata, s gospodarski i geostrateški važnim položajem, jer čini vrata Hrvatske na Dunav. Upravo zbog takvih obilježja osvajači su u povijesti često posezali  za ovim krajem otimali ga, a kada ga nisu mogli pokorit, pljačkali su ga i palili. Stoga prema  njezinim  riječima ali i mnogim drugim izvorima  možemo zaključiti da je prošlost ovih krajeva uistinu zanimljiva i bogata, i o njoj bi se  puno toga moglo napisati ali zbog nekih osobitosti ovoga tipa glasila izdvojili smo nekoliko sitnih zanimljivosti koje bi mogle zanimati naše čitatelje. Dakle, u ovome radu želja nam je ukratko prikazati  prilike u zdravstvu tamo negdje od konca 17. do prve polovine 20. stoljeća na području navedene Županije.  Zdravstvene prilike u vrijeme vladavine Turaka pa i puno prije sve tamo do pod kraj 17. stoljeća, a Turska je vlast u ovim krajevima  bila  prisutna  gotovo 160- godina,  bile su vrlo loše o čemu svjedoče mnogobrojni autori. Stambena kultura, na primjer  kao jedan od preduvjeta  za zdravlje ljudi  nije u ni kom slučaju mogla osigurati niti minimalne higijenske uvjete i ako k tomu pridodamo da osiromašeno stanovništvo nije ni  moglo  skrbiti o osnovnim higijenskim  navikama  već se borilo za «goli život» jasno je da su u ovim krajevima često vladale epidemije i harale druge bolesti. Neki pisani  izvori nastali temeljem svjedočenja nekih putopisaca govore kako je jedan od njih (E. Brown) zabilježio putujući Evropom (1661. –1673.) te boraveći i na području istočne Slavonije, u okolici današnjega Vukovara,  da su tadašnji stanovnici kuće oblikovali pod zemljom – tipa zemunica koje su  poznate od ranih prapovijesnih razdoblja. No, kasnije je jedan hrvatski autor (Jelić, 1979) postavio i drugu tezu te on kaže da su ovi tipovi kuća vjerojatno nastali (ne iz primitivnih razloga kako  se može pretpostaviti iz  navedenoga), već kao odgovor na  česta  haranja muslimanskih osvajača. 
Nakon oslobođenja hrvatskih krajeva od turske vlasti  Austro-Ugarska  monarhija sa sjedištem u Beču  prišla  je novoj upravnoj organizaciji i obnovi ovoga područja. Tako je nakon dugoga niza godina Slavonija  pripojena  Hrvatskoj, a potom su na čitavom prostoru osnovane nove teritorijalno upravne jedinice- županije (Srijemska, Požeška i Virovitička). Na njenom najistočnijem dijelu osnovana je Srijemska županije sa sjedištem u Vukovaru koju je svečanim činom potvrdila carica Marija Terezija 11. studenoga 1745. godine. Vukovar je tako postao središte županije koji se od toga vremena razvija i napreduje kako u gospodarskom tako i na ostalim područjima (kulturi, zdravstvu, i drugim područjima).

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja